Znojenje

Znojenje je normalni tjelesni proces kojim se ljudsko tijelo hladi i regulira tjelesnu temperaturu.

Temepertura od 37 stpnjeva C predstavlja ravnotežu između proizvodnje tjelesne temeperature kao rezultata različitih kemijskih procesa u tijelu, odnosno metabolizmu, te gubitka topline.

Znojenjem se tijelo oslobađa viška topline nastale fizičkom aktivnošću, ili je pak toplina u tijelo ušla iz okoline. Voda u obliku znoja isparava na površini kože, pa tako na sebe veže toplinu iz okoline i hladi tijelo.

U prosjeku tijekom jednog dana odrasla osoba izluči oko 7 dl znoja, a u ekstremnim slučajevima taj mehanizam znojenjem može izlučiti i preko 2 l na sat. Znoj je kemijski u najvećem dijelu voda i sol natrijevog klorida, a sadrži i elektrolite koji pomažu u regulaciji ravnoteže tekućina koje se nalaze u organizmu. Izgubljenu tekućinu treba nadoknaditi kako u metabolizmu ne bi došlo do većih poremećaja, obično sa 8 čaša vode na dan u normalnim uvjetima. Ta se količina povećava u ekstremnim uvjetima bolesti, povišene tmeperature, proljeva i slično.

Žlijezde znojnice su zadužene za izlučivanje tekućine koju nazivama znoj. Njih u tijelu pronalazimo u dva oblika - ekrine i apokreine žlijezde.

Ekrinih žlijezda znojnica ima u tijelu od 2 – 5 miliona. Ponajviše se nalaze na donjem dijelu stopala i na dlanovima. U slučaju povišene tempoerature u tijelu, središnji živčani sustav u mozgu potakne ekrine žlijezde da izluće tekućinu na površinu kože i snize temperaturu organizma.

Apokrinih žlijezda ( tzv. mirisnnih) ima manje, a smještene su u nekim područjima kože – pazušne jame ( aksile), oko čmara i spolovila, te oko bradavica na grudima. Ove žlijezde izlučuju znoj koji sadrži proteine i ugljikohidrate, a djelovanjem bakterija sa površine kože na taj znoj nastaje neugodan miris.